top of page

Zašto surutka u prahu nije zdrava!

dr Bojana Mandić

Updated: May 20, 2020


surutka nije zdrava

Zašto Revolucija ishrane naglašava bitnost prirodne hrane koja nije prošla kroz ruke teške industrije videćete kada pročitate i ovaj članak o manipulaciji ne samo hrane već i našeg razuma. Surutka? Sećam se kada je moja baka, nekada davno pravila sir i kada mi je govorila – Vidiš curo moja, ovo je sada mladi sir ili gruda, a ova zelenkasta voda je surutka i to dajemo svinjama kao splačine (pomije), to se ne jede. Ja sam to lepo zapamtila još kao mala i nikako mi nije bilo jasno zašto je odjednom surutka ta smrdljiva, zelena tečnost postala jestiva i ne samo to već i zdrava!

surutka nije zdrava

Kažu neki, ni starije sirovine ni mlađe tehnologije obrade surutke. Blago nama kad imamo industriju...

Nekada su seljaci na malim farmama pravili određene količine sira i nisu imali velike poteškoće da se otarase surutke jer su je koristili kao hranu za stoku – pretežno za svinje i ovce.

Razvojem moderne mlečne industrije pojavljuje se problem surutke kao otpada. Surutka nije običan otpad, već otpad bogat organskim materijama koji predstavlja ekološki problem. Neko pametan se dosetio – hajde da sačuvamo životnu sredinu, nećemo više da bacamo surutku u vodotokove i da ubijamo ribe, daćemo ljudima... I još ćemo ih ubediti da je surutka dobra za njihovo zdravlje. Hej, tako se pravi profit! Već vidim kako neki zadovoljno trljaju svoje prljave ruke... Iako je industrijska obrada surutke izuzetno napredovala poslednjih godina i dalje se oko 50% surutke baca u reke!

Od jednog kilograma sira u proseku se dobija oko 8 do 12L surutke (u zavisnosti od tip sira). Surutka ima visok HPK (hemijsku potrošnju kiseonika) i BPK5 (biološku potoršnju kiseonika tokom 5 dana).

BPK5 surukte je 35-40g/L kako navode naši naučnici sa Tehnološko – metalurškog fakulteta u Beogradu ( naučni rad - Surutka kao sirovina za proizvodnju funkcionalnih napitaka, 2012).


Šta to znači u svakodnevnom životu?

To znači da je razgradnja jednog litra surutke, jednaka razgradnji otpadne vode koju napravi jedna osoba za 24h.

Veća fabrika sira koja prozvodi oko 6 tona sira na dan, ima oko 50.000 litara surutke svakog dana kao otpadne sirovine. Da bi se neutralisao sav taj optad, potrebno bi bilo napraviti postorojenje za obradu otpada kao za grad sa 50.000 stanovnika!

Da stvar bude gora, komunalni otpad dolazi kontinuirano u vodotokove, dok se surutka istače odjednom u većim količinama. Kako surutka izvlači kiseonik iz vode jasno je zašto vrlo lako može izazvati pomor ribe i ostalog živog sveta u rekama.

Vi i dalje mislite da je surutka u prahu zdrava? Razmislite ponovo! Neko će reći – pa smučilo mi se više da slušam, šta nam preporučuju. Jedni kažu jedno, drugi drugo, a ti sad budi pametan pa izvuci neki zaključak ko je u pravu. Znam, sve znam... da biste što manje bili zbunjeni kada je reč o odabiru hrane, samo se zapitajte jedno – da li je prirodno?

Ako je odgovor – ne, najbolje zaobiđite takvu hranu.

Neko kaže skupo je hraniti se tako ali takvi na kraju ipak nađu novac za lekove, pokušavajući da poprave telo koje je uništeno lošom hranom. Da se sad vratimo na temu...

kako se pravi surukta

Ko bi normalan zagnjurio glavu ovde? Ali ako se upakuje u kutiju, u obliku praha...Hm?

Stvarno? Ne, hvala!

Kako nastaje surutka?

Mleko dolazi sa obližnjih farmi i prvo prolazi proces standardizacije količine mlečne masti pomoću separatora masti (u proseku 2,5-3,5% m.m.). Potom sledi čuvena pasterizacija na 72 stepena Celzijusa, radi uništavanja patogenih mikroorganizama koji mogu potencijalno biti štetni za zdravlje.

Ovde nećemo ulaziti u priču šta se još uništava visokom temperaturom vitamini, enzimi itd. Onda se mleko hladi na 30 stepeni i zasejava se sterilnom kulturom bakterija mlečne kiseline i sirilom koje sadrži enzime (renin i pepsin). Dejstvom bakterija i sirila dolazi do formiranja gruša (od čega će nastati sir), a ostalo je nus produkt – surutka. Sastav i svojstva surutke dosta zavise od kvaliteta mleka i tehnologije obrade sira. Možete samo zamisliti kakav je kvalitet mleka krava koje su zatočene na „farmama“ mlečne industrije... Ovaj tekst bi bilo suviše dugačak da sad započinjem i tu temu.

Dakle, surutka nema uvek isti kvalitet ali je sastav surutke u prahu manje više isti: 70% LAKTOZA 6-10% PROTEINI Kalcijum 0,4-0,6 Fosfor 1,0-3,0 Laktati 2,0 Hloridi 1,1

Sad, moram da se uverim da ste dobro pročitali, da se surutka u prahu sastoji iz 70% laktoze, mlečnog šećera, ugljenog hidrata i svega 6-10% proteina!!!

surutka sastav 70% laktoza

Surutka u prahu je "šećer" u prahu!!!

Zašto nikome nije važno koliko šećera se nalazi u surutki u prahu? Zašto samo pominju tih 6-10% proteina? Da li su ti proteini po nečemu specifični, bolji? Ne, nisu.

Surutka sadrži neke esencijalne aminokiseline koje su važne za naš ogranizam kao što su: lizin, cistein, metionin, izoleucil, leucil i valin. Kažu, da se ove aminokiseline direktno metabolišu i prenose u mišićno tkivo, pa pomažu obnovu i izgrdanju mišića posle treninga.

Stvarno?

Naš organizam jedva čeka da se nađe u stanju borbe sa industrijskom hranom u prahu.


Najprirodniji i biološki najvredniji proteini koji pomažu izgradnju mišića, (sa svim esencijalnim aminokiselinama) se nalaze u: jajima, ribi, svinjskom, jagnjećem, goveđem, pilećem, ćurećem mesu, bademima, pistaćima, semenu bundeve, kikirikiju, brokoliju, prokelju itd.

proteini u lchf ishrani

Potrebno je naglasiti da su proteini surutke termolabili što znači da podležu procesu denaturacije (razgradnje i taloženja) na temperaturi od 60 stepeni Celzijusa, a poznato je da se proces pasterizacije mleka odvija na temperaturi od 72 stepena! Mleko koje je prošlo separator masti, paterizaciju, homogenizaciju, sirila i ostalo teško može da se nazove prirodno, a naročito nus produkt kao što je surutka i to još u prahu! Dobro smo mi ikako zdravi šta sve unosimo u naša tela. Surutka u prahu nije samo deo ishrane onih koji misle da je surutka zdrava pa je zato sa namerom piju. Surutku u prahu možete naći u mnogim konditorskim proizvodima, kašama, gotovim obrocima, čokoladi pa i u hrani za bebe. Ona je sa namerom infiltrirana u tako mnogo proizvoda jer kako bi se inače otarasili tolikog otpada?

Da li vam pođe voda na usta ili nagon na povraćanje?

Poznato je da se u surutki nalaze mnoge soli koje se prirodno nalaze u mleku. Soli koje daju slan ukus surutke (kalcijum laktat, klacijum fosfat) dovode do dodatnog taloženja i zgrudnjavanja napitka, pa se dodaju hidrohloridi koji poboljšavaju izgled i senzorna svojstva surutke ili se ove soli dodatno uklanjaju. Probiotičke bakterije koje se dodaju surutki kao što su Laktobacilusi i Bifidobakterije zahtevaju prisustvo medijuma kao izvora hrane (jer surutka nije hranljiva), pa se kao medijum dodaje azot i vitamini koji prehranjuju ove bakterije. Sve to dovodi do povećanih troškova proizvodnje, pa se proizvodi sa biokulturama razlikuju po količini hemikalija ali i ceni.

A šta je sa laktozom, sa tih 70% ugljenih hidrata koji se nalaze u surutki u prahu? Laktoza je mlečni šećer koji se nalazi u mleku i mlečnim proizvodima. Tanko crevo je organu u kome se nalazi enzim laktaza koja razgrađuje laktozu. Ovaj enzim razbija laktozu na dva jednostavna šećera – glukozu i galaktozu, koje telo apsorbuje u krvotok.

Nalet šećera u krvi dovodi do aktiviranja pankreasa i pojačanog lučenja insulina, hormona o kome smo već tako mnogo govorili, koji pored toga što odnosi šećer do ćelija ima i ulogu čuvara masnog tkiva u organizmu. Sve dok održavate visok nivo insulina u telu unosom hrane bogate ugljenim hidratima nećete smršati, rešiti problem dijabetesa i sl.


Osetljivost na laktozu

Mnogi od nas su i osetljivi na laktozu jer se tokom života nivo enzima u crevima značajno smanjuje. Enzim laktaza, najviše je prisutan na početku života kada se dete hrani isključivo majčinim mlekom, kako vreme odmiče nama mleko više nije potrebno... Ili jeste?

Zašto smo jedini sisari na planeti koji posle odbijanja od sise rođene majke prelazimo na kravu? Da li imamo neki poseban razlog ili je samo u pitanju naš patološi apetit... Zašto naše majke kažu kravi – gde ja stadoh ti produži?!

Kakve simptome mogu osetiti osetljive osobe posle konzumiranja mlečnih proizvoda – nadutost, grčeve u stomaku, dijareju, podrigivanje, osećaj punoće, bol.

Laktoza koja nesvarena prolazi tanko crevo (jer nema ko da je razloži – enzim laktaza) dolazi u debelo crevo, stvara se tečnost i gasovi pomoću crevnih bakterija i na taj način dolazi do razvoja ovih simptoma. Nije neuobičajeno da se ovakvi simptomi javljaju i kod onih koji piju surutku u prahu. Kažu, kako surutka u prahu pomaže dobro varenje i ubrzava rad creva. Jadna naša creva...

surutka i creva

Postoji još jedna zanimljivost kada je u pitanju surutka u prahu. Oderđeni proizvodi na našem tržištu koji sadrže surutku u prahu ili čistu laktozu, označavaju se kao posni.

Surutka, mleko, krava, životinja? Šta propuštam? Poenta moje priče na kraju bi bila...

Budite oprezni, edukujte se svaki dan, napravite sopstvenu baštu i pokušajte u moru industrijske hrane da pronađete svoju oazu zdravlja. Jedite pravu hranu, onakvu kakvu nam je priroda podarila i nemojte pristajati na ništa manje od toga jer često od kvaliteta hrane zavisi i kvalitet vašeg zdravlja.





106.326 views0 comments

Recent Posts

See All

Comments


bottom of page