top of page

Vlada RS donela Uredbu o prevenciji gojaznosti – još jedan ćorsokak!


gojaznost kao globalni problem

Početkom februara 2018. godine Vlada Republike Srbije je donela Uredbu o Nacionalnom programu za prevenciju gojaznosti. Namera je dobra i treba je pozdraviti, međutim put je pogrešan! O čemu se zapravo radi?

Praviti Nacionalnu strategiju za borbu protiv gojaznosti u 2018. godini, a pridržavati se zastarelih preporuka SZO (Svetske zdravstvene organizacije) iz 2004. godine je ravno kolektivnom samoubistvu!

Naime, SZO je davne 2004 godine donela „Globalnu strategiju o ishrani, fizičkoj aktivnosti i zdravlju“ koja je imala jedan cilj – da u svetskoj populaciji smanji broj gojaznih i sve zdravstvene posledice koje nosi višak kilograma. Svi znamo šta se desilo i svi znamo da su te smernice donele još samo više gojaznih i dijabetičara!

Ista ta SZO procenjuje da će do 2025. godine preko 50% ukupne svetske populacije biti gojazno!!!

gojaznost do 2025 50% stanovništa

Zašto? Zato što smernice o ishrani koje oni preporučuju počivaju na zastarelim preporukama o ishrani koje su date pre više od 40. godina. To je ona čuvena rečenica – povećajte unos žitarica, a smanjite unos životinjskih masti. Ne, treba da bude baš obrnuto! Evo dokle smo stigli slušajući ove pogrešne smernice…

Institut za javno zdravlje Srbije je objavio da je u 2016. godini oko 56% našeg stanovništva gojazno. Dakle, imamo više gojaznih nego normalno uhranjenih i taj broj se samo povećava iz godine u godinu! Mi smo već pretekli morbidne procene SZO!

Pravimo neke smernice o ishrani prateći njihove preporuke, a znamo da one neće doneti željene rezultate. Ko je ovde lud? Tradicionalni nutricionisti i oni koji se bave ishranom jednostavno odbijaju da prihvate nova naučna saznanja i na taj način dovode u zabludu sve nas!

Po procenama Instituta za javno zdravlje – Batut u 2015. godini u Srbiji je umrlo od posledica kardiovaskularnih bolesti 54.000. ljudi! To vam je približno kao da je te godine nestala jedna opština veličine Vršca. Ne, novine ne pišu o tom masakru!

gojaznost i bolesti

Takođe znamo da po procenama Batuta u Srbiji (2015.) ima oko 710.000 obolelih od dijabetesa (mada se strahuje da je broj obolelih i veći). To vam je slikovito rečeno kao da je skoro svaki drugi Beograđanin dijabetičar! Kakve to veze ima sa gojaznošću? To su upravo bolesti koje se najčešće pripisuju posledicama gojaznosti ili poremećenom metabolizmu prouzrokovanom lošom ishranom.

Koje su to zdravstvene posledice loše ishrane i gojaznosti:

  • Metaboličke bolest – insulinska rezistencija, predijabetes, dijabetes tip 2

  • Kardiovaskularne bolesti – šlog, infarkt, bolesti perifernih krvnih sudova, visok holesterol i trigliceridi, hipertenzija

  • Hormonski poremećaji – PCOS, neplodnost, sterilitet i muškaraca i žena

  • Razne vrste artritisa, giht

  • Upalne bolesti creva – razne vrste kolitisa

  • Anksioznost, depresija

  • Loš imunitet i sklonost ka infekcijama (Candida albicans) itd.

Svima je poznato da Amerika ima najviše problema kada je u pitanju borba protiv gojaznosti i posledicama koje ona nosi. Šta su oni uradili? Učinili su tektonski korak u prevazilaženju zastarelih preporuka o ishrani.

Svakih pet godina Ministarstvo poljoprivrede Amerike (USDA) izdaje smernice o ishrani – dokument koji ima dalekosežne posledice od toga šta im deca jedu u vrtiću, do toga šta nutricionisti predlažu kao zdravu ishranu.

Po poslednjoj reviziji ovog dokumenta na strani sedam stoji rečenica koju niste mogli zamisliti pre desetak godina – „Holesterol se ne smatra više nutritivnom zabrinutošću zbog prekomerne potrošnje“.

U prevodu – Holesterol u ishrani se više ne smatra faktorom rizika za razvoj mnogih bolesti. Zasićene, životinjske masti u ishrani ne dovode do razvoja kardiovaskularnih bolesti i ne dovode do gojaznosti. Ta rečenica je dalje obrazložena na 572 strane naučnog izveštaja koji naučnim dokazima potvrđuje ono što ljudi na Low Carb, Keto i Paleo ishrani već odavno znaju - da životinjske masti mogu da vas ubiju samo ako vam tona takve masti padne na glavu!

Iza novog koncepta ishrane stalo je i Udruženje kardiologa Amerike (AMA). Ishrana koja sadrži životinjske masti ne izaziva gojaznost i kardovaskularne bolesti!

gojaznost u USA

Procenat gojaznih u Americi, od 45-64 godine starosti

Kao što od zelenog povrća nećemo pozeleneti tako ni od masne hrane nećemo postati gojazni niti ćemo dobiti visok holesterol u krvi.

Zašto stvarno nastaje gojaznost?

Po klasičnom modelu koji se pominje i u ovoj Uredbi o prevenciji gojaznosti stoji da gojaznost nastaje zbog povećanog unosa kalorija, a smanjene potrošnje (zbog fizičke neaktivnosti). Jednostavno to nije tačno! U našem telu ne postoji ni jedan organ niti ćelija koja zna kako se broje kalorije.

Naše telo ne zna kako se broje kalorije niti mari za njih! Kalorije nije potrebno ograničavati niti brojati jer problem ne leži u kalorijama.

Naše telo mari za nešto drugo, a to je insulin! Gojimo se zbog hronično povišenog insulina u krvi! Visok unos ugljenih hidrata koji se promoviše po starim preporukama (unos žitarica, pre svega) dovodi do povišenja glukoze u krvi, što vodi u lučenje insulina od strane našeg pankreasa.

Po klasičnim preporukama treba da imamo tri glavna obroka i dve užine, što znači da mi većinu vremena dok su nam oči otvorene nešto jedemo. Sve to vodi u hronično povišen insulin u krvi.

Insulin ne samo što je važan u metabolizmu glukoze već je važan anabolički hormon koji čuva energiju u telu. Insulin je pored ostalog i čuvar masnog tkiva. Sve dok je insulin visok nema govora o razgradnji masnih naslaga. Drastičnim smanjenjem unosa ugljenih hidrata u ishrani, dolazi i do pada insulina, smanjenje insulinske rezistencije i otvaranja puta ka lipolizi – razgradnji masnog tkiva.

Uticaj fizičke aktivnosti na mršavljenje je precenjen.

Fizička aktivnost je veoma vazna za dobru kondiciju, mišićnu masu i snagu, fizičku izdržljivost i spremnost ali jednostavno nije presudna u gubitku kilograma. Dakle, fizička aktivnost jeste poželjna ali bez promene načina ishrane neće dati očekivane rezultate!

U ovoj Uredbi se pominje i važnost smanjenja unosa soli u ishrani? Kakve veze unos soli ima sa gojaznošću? Nikakve! O tome sam pisala ovde.

Ako gojaznost postoji još u detinjstvu i adolescenciji životni vek gojaznih, odraslih osoba se smanjuje za 8-10 godina!

Apel bakama i dekama koji vole svoje unučiće da obasipaju slatkišima je da to ne rade. Bake, napravite domaći kolač od jaja, putera, voća, umesto industrijskih kolačića od brašna, šećera, glukozno-fruktoznog sirupa, emulgatora, stabilizatora, pojačivača arome, konzervansa itd.

Naučite decu šta je to prava hrana!

gojaznost među decom

Savetovali su nas da jedemo puno hibridnih žitarica, preslatko voće, meso bez masnoće, jaje bez žumaceta, rafinisana bilja ulja i margarine umesto putera i svinjske masti… Oduzeli su nam pravo na zdrav život.

Domaće povrće, voće, koštunjavi plodovi, meso, domaći sir, kajmak, slanina, riba, jaja, pečurke… Odvedite decu na pijacu i pokažite im kako izgleda prava, prirodna hrana! Naučite ih dok su mali da biraju prirodnu hranu koja nije prošla industrijsku obradu, to je dragoceno znanje koje će im pomoći da žive zdravo i dugo!

Ne dozvolite da budete žrtva zastarelih preporuka jer je Revolucija ishrane počela i ne može se zaustaviti! Borba naučnim činjenicama i dokazima protiv teorija, predrasuda i pretpostavki je jedini način da se spasemo od ove pošasti!


302 views0 comments

Recent Posts

See All
bottom of page