top of page

Kako smo se nekada čuvali od epidemija

Updated: Jul 17, 2020




Sigurno ste čuli u ovo doba Korone, da su gledano kroz istoriju, epidemije odnele više ljudskih života nego svi ratovi zajedno. Zato se slobodno može reći, da epidemije menjaju tok ljudske istorije, a nama se upravo dešava jedna. Živimo u doba neverovatnih potresa i promena iz kojih na kraju, treba da se rodi nešto dobro i bolje. Šta je život nego stalno kretanje i promena.


Smatra se da su se prve velike zaraze pojavile pre oko 10.000 godina za vreme „Poljoprivredne revolucije“. Ekspanzija stanovništva, naseljavanje na jednom mestu, trgovina, ratovi, ishrana bogata žitaricama i siromašna hranljivim materijama, pripitomljavanje životinja…


Sve je to doprinelo pojavi do tada neviđenih bolesti – lepra, kuga, tuberkuloza, malarija, boginje, difterija, tifus, dizenterija, grip…


Hipokrat, kao otac medicine je prvi definisao pojam epidemije i važnost izolacije za osobe za koje se pretpostavi da su zaražene. Prvi zapisi koji opisuju epidemije se nalaze u Bibliji (oko 1000 godina p.n.e.).


Prva opisana pandemija počela je u Egiptu (542. godine) - Justinijska kuga, koja je odnela oko 100 miliona života. To je bio prvi napad kuge. Drugi napad kuge se desio u Kini (1334. god.) i trajao je čitava tri veka! Treća pandemija kuge u Evropi je trajala između 15 i 18 veka (400 godina)!


Nama se danas čini da ova Korona traje čitavu večnost.. Eh, da…


Smatra se da je najgora od svih, bila kuga na teritoriji Evrope (15-18 veka) takozvana – Bubonska kuga, crna smrt. Odnela je oko 50 miliona ljudskih života ili oko 60% evropskog stanovništva ili 1/3 svetske populacije. Čak neki istoričari govore da su ove cifre male i da je broj umrlih bio mnogo puta veći…


Kako su se ljudi branili od ovih pošasti, pitaćete…


Nikako je odgovor. Zato je i ishod bio tako poguban. Smatralo se da je bolest delo zlih duhova, loše sreće… Tek u 19. veku ljudi će saznati da oko njih postoje mikrobi.


Izazivač kuge je bakterija Yersinia pestis, koju prenosi buva, sa glodara na čoveka. Smatra se da je kuga u Evropu došla iz Azije (Kine) preko luka u Siciliji (Italiji). I sad recite da se istorija ne ponavlja. Poslednja pandemija kuge je bila u Kini i bila je aktivna do 1960. godine.


A još smo kao vrsta preživeli i ovo:


1918. – Španska groznica (virus gripa H1N1). Sve je počelo od ptica, zamislite u Kini. Umrlo je oko 50 miliona ljudi.


1957. – Azijski grip – počeo u Kini, stradalo oko 1.1 milion ljudi.


1968. – Honkonški grip – treća epidemija gripa u dvadesetom veku. Virus gripa H3N2 – umrlo oko milion ljudi. Pogađate gde je počelo.


2002. – SARS – Kina oko 8000 obolelih, 774 umrlo. Sad nam ove cifre izgledaju smešno…


2003-2007 Ptičiji grip - Kina (virus H5N1), umrlo oko 300 ljudi i preko 120 miliona ptica!


2009. – Svinjski grip (virus H1N1) - Amerika (za promenu), umrlo oko 570.000 ljudi.


2012. MERS (Bliski istok) – oko 2.500 slučajeva, 858 umrlih.


2013 -2016.- Ebola (Gvineja, Liberija) – zaraženo oko 28.600 ljudi, umrlo 11.325.


I 2019 - COVID 19 – još čekamo rezultate. Ali kada uporedimo ove brojke, već sada možemo reći da je najgora pandemija u modernoj istoriji.

Danas za promenu, kao što vidite imamo viruse, a ne bakterije. Napredovali smo nema šta.


Najveći strah svi epidemiologa i infektologa je bolest koja se šiti vazduhom (kapljičnim putem) i koja je izazvana virusima. Zašto? Zato što za viruse nemamo efikasne lekove, kao što to imamo za bakterije (antibiotike). Zato što je teško napraviti dobru vakcinu jer virusi brzo mutiraju, zato što se takve infekcije brzo šire itd. Upravo zato je Korona, noćna mora svih onih koji se bave infektivnim bolestima.


Dakle, još jedna pandemija nije ništa novo za našu vrstu. Samo je pitanje koliko smo napredovali i koliko smo postali vešti da sprečimo pomor naše vrste.


Kada smo počeli da se štitimo i kako


Tačnije, kako su lekari počeli da se štite od kuge, pre nego što smo saznali da postoje bakterije, virusi, paraziti i ostali.



Da li vam je poznata ova slika?


To je doktor za kugu. Čuvena slika iz 1721. godine. Izumitelj odela je lekar sa francuskog dvora Čarls de Lomer (lekar Luja 13 i 14). Odelo je napravljeno tako da spreči bolest koja se širi vazduhom.


Tada se smatralo da se kuga prenosi vazduhom, takozvanim – mijazmama (neprijatnim mirisima). Ovo odelo je naviše korišćeno u Italiji i Francuskoj. U to vreme, tako ste mogli da prepoznate lekara ili bolje reći znak neposredne smrtne opasnosti. Zato je ovo odelo danas znak smrti.


Sve u svemu, ovo odelo je bilo neverovatnog dizajna i efikasnosti (očigledno). Kažu da je i čuveni Nostradamus, bio lekar za kugu i da je nosio ovakvu odeću.


Od čega se sastojalo ovo zaštitno odelo:


- Dugi, kožni kaput, premazan lojem, kamforom i eteričnim uljima,


- Maska sa specifičnim ptičijim kljunom, sa dve rupice za vazduh. To je prvo što ljudima upada u oči, to je onaj bizarni deo, koji nikome nije jasan. Evo o čemu je reč.

Kljun je bio ispunjen – lekovitim travama i eteričnim uljima. Ruzmarin, žalfija, kamfor, ružine latice, origano, karanfilić, beli luk, majčina dušica, sirće. Moje oduševljenje kao aromaterapeuta je isto, kao i prvi put kada sam saznala za ovu informaciju. Istorijska potvrda onoga što moderna istraživanja dokazuju – neverovatnu efikasnost eteričnih ulja u borbi protiv raznorodnih infekcija.


- Kožne rukavice, duboke čizme i šešir sa širokim obodom (premazan lojem i kamforom)


- Prorez za oči zaštićen staklima (kao zaštitne naočare)


- Dugački štap (na vrhu koga su se nalazile takođe aromatične biljke, natopljene eteričnim uljima). Štap je služio za pregled zaraženih i držanje distance između lekara i pacijenta.


Danas, moderni lekari i medicinsko osoblje izgleda ovako:




Oni su zaštićeni modernim odelom koji predstavlja samo fizičku barijeru i koje izgleda tanko u odnosu da debelu kožu, premazanu kamforom… Da mi daju da biram novo ili staro odelo, ja bih izabrala staro! Zato što su drevni lekari imali i hemijsku zaštitu, prirodnih, baktericidnih supstanci iz lekovitog bilja i sirćeta.


Kao da su moderni zdravstveni radnici u većoj opasnosti?


Da li je samo fizička zaštita odela dovoljna? Govore vam brojke zaraženih zdravstvenih radnika od COVIDA 19, u celom svetu. U proseku oko 10% zaraženih, su zdravstveni radnici. Medicinski radnici ne samo da dovode u opasnost svoj život da bi pomogli drugima, već dovode u opasnost i živote svoj porodica!


Da li vam je poznato ko je ulazio u bolnice u kojima su ležali oboleli od Variole vere – velikih boginja? Lekari koji su ili preležali velike boginje ili oni koji su bili imunizovani – vakcinom. Sa sve zaštitnim odelom! Imam utisak, kao da nazadujemo u zaštiti medicinskog osoblja umesto da napredujemo.


Farmacija i Svetska zdravstvena organizacija nije odobrila ni jedan lek za zaštitu od SARS-CoV -2 virusa (koji izaziva COVID-19). Ali to ne znači da ne možemo preventivno, koristiti eterična ulja sa jakim antimikrobnim dejstvom (gore pomenuta). Svaka pomoć u ovoj situaciji je dobro došla, zar ne?

I tako, kad sam se sad uplela i u priču o eteričnim uljima ne mogu da preskočim priču o četiri lopova. Istina ili ne, ovako se priča…


Za vreme kuge u 18. veku, bila četiri lopova koja su pljačkala grobove i kuće ljudi koji su umrli od kuge. Da li su se bavili pre toga pafremima ili su bili trgovci, travari, ko će ga znati. U glavnom oni su se štitili od kuge tako što su svoja odela i maske natapali mešavinom eteričnih ulja i sirćeta pre pohoda.


I na kraju… bili su uhvaćeni, pa je od njih zatraženo da otkriju tajni recept zaštite od kuge, pri čemu bi bili pomilovani.


Evo ga recept koji su oni navodno rekli:


Eterično ulje karanfilića 80 kapi, limun 70, kora cimeta 40, eukaliptus 30, ruzmarin 20, čajevac 10, lavanda 10, kedar 10. Pominju se tu i kamfor, beli luk, tamjan, pelin, žalfija…


Istina ili ne, ali danas na svetskom nivou ima preko 6000 istraživanja na temu eteričnih ulja i mnoga od njih dokazuju efikasnost u borbi protiv raznih patogena i mikroba. Ako niste znali, biljke prave eterična ulja, da bi se same zaštitile od predatora i patogena.

I za kraj, tek u 19. veku Luis Paster i Robert Koh, otkrili su mikrobe. Koh je dobio Nobelovu nagradu jer je 1905. godine dokazao da su uzročnici mnogih bolesti – mikrobi.


Međutim, jedna čuvena rečenica se pripisuje ovom slavnom naučniku –

„Mikrob je ništa, podloga je sve“.


I budite sigurni da je bio u pravu!


Virusi oduvek napadaju slabe ili trenutno slabe, u odnosu na bakterije koje ne biraju domaćina.


Ako imate jak imunitet, ako ste zdravi, ako ste u principu dobrog zdravlja pa još i optimista - ni jedan virus vam ne može ništa jer u vama neće pronaći pogodno tlo za svoje razmnožavanje i širenje. Biti fizički i psihički jak i stabilan, to je cilj.


594 views0 comments

Recent Posts

See All
bottom of page